Odrzane 19.-21. novembar 2025. Hotel Bosna, Banja Luka
Konferenciji su prisustvovali predstavnici akademske zajednice i studenti međunarodnih odnosa i političkih nauka iz Banja Luke, Sarajeva, Mostara i Zagreba, političkog odjela Delegacije EU u BiH, političari, diplomate, novinari i predstavnici nevladinih organizacija iz BiH i regiona.
Svjesni trenutka da BiH zaostaje u procesu evropskih integracija, da je entuzijazam za pridruživanjem Evropskoj uniji u opadanju, da aktuelna politika zagovarajući evroskepticizam i populizam podupire tezu o raspadu EU prije negoli BiH postane njen član, da antizapadni narativ otežava slobodu mišljenja i medija, i da mladi ljudi odlaze ili planiraju da odu sa ovih prostora, tokom tri dana razgovora, predavanja i simulacija na teme evropske perspektive zapadnog Balkana pokušalo odgovoriti na pitanja kao što su:
- Kako vratiti povjerenje građana u ideju Europe i njezine temeljne vrijednosti?
- Na koji način EU približiti mladima, čiji je glas presudan za budućnost regije?
- Kako iskustvo Republike Hrvatske, kao najnovije članice EU, može pomoći zemljama zapadnog Balkana u procesu integracija?
- Treba li Europska unija podsticati ili uslovljati digitalnu i zelenu tranziciju kao dio pristupnog procesa?
- Može li EU razviti efikasne mehanizme nagrađivanja i sankcioniranja koji bi ubrzali reforme u državama kandidatima?
Na panel-diskusiji: Riječ političara o evropskom putu regije / regionalni odnosi sigurnost uz moderaciju Aleksandar Savanovića, profesor FPN Banja Luka govorili su: Vesna Pusić, bivša ministrica inostranih poslova Republike Hrvatske, Elisabet Tomašinec, šefica Političkog odjela Delegacije EU u BiH, Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, i bivši ministar inostranih poslova BiH, Igor Crnadak, poslanik u NSRS i bivši ministar inostranih poslova BiH. Slika 1
Nakon uvodnog izlaganje na temu: Inovacija i digitalna budućnost koje je održao MSc Zoran Skenderija, podpredsjednik UCGIA, u radnim grupama se razgovaralo o tome da ako EU želi promovisati digitalnu i zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu koje sektore treba prioritetno podržati i zašto, i treba li EU usloviti digitalnu infrastrukturu i umjetnu inteligenciju kao dio pristupnog procesa. Radionicu u grupama osmišljenu kao interaktivnu simulaciju u kojoj su studenti bili u timovima koji predstavljaju države Zapadnog Balkana, vodila je Phd Đana Luša sa FPZ Zagreb. Slike 2. Pover point predavanje, Slika 3.
Nakon uvodno izlaganje na temu: Kako iskomunicirati ideju i vrijednosti Evropske unije na zapadnom Balkanu, koje je odrzao Phd Mladena Mirosavljević, BL College, u radnim grupama se razgovaralo o tome kako EU približiti kampanju građanima na Zapadnom Balkanu / na šta usmjeriti kampanju, kojim jezikom se obratiti mladim ljudima / istine, laži i zablude o EUi Zapadnom Balkanu. Radionicu u grupama je vodila Marija Milić, savjetnica za komunikacije i medijski trener.
Izlaganje i radionicu u grupama: Protesti, plenumi i zborovi u Srbiji: Odnos Evropske unije prema njima – problema, mogućnosti i perspektive je imao Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.
Na panel-diskusiji: Quo vadis, Evropo? Quo vadis, regijo…uz moderaciju PHd Đana Luša sa FPZ Zagreb govorili su: Dražen Barbarić, profesor Filozofski fakultet Mostar, Ana-Mari Bošnjak, profesorica Filozofski fakultet Mostar, Branko T. Nešković, predsjednik Udruženja Centar za geopolitička istraživanja i analitiku, Dejan Šajinović, novinar Nezavisne novine Banjaluka. Slike 4.i 5.
Na panel-diskusiji: Pravna država i etika u moderaciji PHd Mladen Mirosavljević, Banjaluka College, govorili su: Sandra Gojković–Arbutina, glavna odgovorna urednica Nezavisnih novina, Radomir Nešković, politikolog Banjaluka, Siniša Vukelić, urednik portala Capital, Strahinja Tešanović, pravnik, master međunarodnog pravo. Slika 6.
Nakon uvodnog izlaganja: Perspektive koje nudi Evropska unija mladim ljudima koje je odrzao Phd Nebojša Macanović, FPN Banja Luka, po grupama je uz voditeljicu PHd Đanu Luša, FPZ Zagreb vodjena simulacija: Pregovori o budućnosti Europe: EU i Zapadni Balkan između reformi i članstva.
Proces uređenja balkanskih prostora traje više od dva vijeka, i predstavlja geopolitički dobitak u nadmetanju velikih igrača. Enigma nedovršenosti evroatlanskih integracija u sklopu geostrateške tranzicije balkanskog prostora još uvijek privlači pažnju velikih igrača. Evropljani bi proširenjem granica Unije na ovaj prostor poslali poruku o povratku poljuljanog geopolitičkog kredibiliteta.
